Ove godine se navršava 20 godina od trenutka kada je prvi sajt Vlade ugledao svetlost dana, a pre nekoliko dana, imali smo prilike da se upoznamo sa najnovijom iteracijom, četvrtom do sada. U okviru sadržaja novog sajta, mogu se pronaći arhivske verzije svih prethodnih. Tu možete videti da je sajt koji smo do nedavno gledali napravljen pre čak četrnaest godina.
U svoje vreme, bio je zadovoljavajući, i pružao je sličan nivo i kvalitet informacija kao i sajtovi vlada većine razvijenih zemalja. Ipak, četrnaest godina je izuzetno dug period kada su digitalne tehnologije u pitanju. Pre četrnaest godina je nastao Gmail, Facebook je bio tek u začecima, Youtube nije postojao, pametni telefoni su bili retkost i nisu bili ni nalik ovome danas, naša zemlja se zvala Srbija i Crna Gora, bez vize nismo mogli ni do Mađarske, i koristili smo .yu domen kao nacionalni.
Internet smo tada i dalje uglavnom konzumirali na mahove, sa sporih modemskih priključaka, i gotovo svi smo koristili isključivo desktop računare da mu pristupimo. Danas – čak i u Srbiji oko 35% svog Internet saobraćaja napravi se upotrebnom pametnih telefona. Mnoštvo nas koristi i prenosne računare, tablete, pa i više od jednog pametnog telefona, a Google već tri i po godine u svojim rezultatima pretrage favorizuje sajtove koji pružaju dobro korisničko iskustvo na svim uređajima.
Ispratiti sve ove nove trendova i zahteve tržišta nikada nije lako, a u komplikovanim sistemima gde se barata sa ogromnim količinama podataka i mnoštvom povezanih servisa, to je prava mala noćna mora. Zato se veliki sistemi retko menjaju, a što se više čeka, to je teže uhvatiti korak. Zato je često jedino rešenje da se napravi oštar rez i krene iz početka.
Koje su ključne novine?
Do sada je sajt Vlade bio isključivo informativni sajt sa redovnim vestima. Sada je informacija koje su nam dostupne mnogo više, bolje su strukturirane i organizovane, a građanima je na raspolaganju i formular za slanje zahteva i upita prema nadležnim organima, pri čemu Vlada kontroliše da li je na taj zahtev blagovremeno odgovoreno.
Novi sajt je potpuno prilagođen pregledu sa svih uređaja – telefona, tableta, računara, pametnih televizora, a implementirana su i rešenja koja ga čine dostupnim osobama sa invaliditetom. Tako recimo, na svim stranicama postoji i text2speech funkcija, koja vam nudi mogućnost da preslušate celokupan tekstualni sadržaj. Tako nešto nema ni jedan od sajtova u regionu, a rešenje je domaće – Alfanum je firma koja je potekla sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i Laboratorije za akustiku i govorne tehnologije. Pre nekoliko godina sam imao prilike da ih slušam na TEDx Novi Sad, sjajni ljudi.
Sadržaja ima mnogo više, celine su dobro podeljene, a organizacija je logična. Svi servisi e-uprave, arhiva dokumenata i druge oblasti imaju svoje mesto. Sajt je bogat multimedijom, a sve bitne informacije su i vizuelno predstavljenje dobro.
Jedna od najvažnijih funkcija ovakvog sajta je i promocija Srbije. U prethodnim iteracijama te informacije su bile veoma skromne dok ih je sada daleko više, pa tako postoji i sekcija posvećena znamenitim Srbima, a deluje i da je ostavljen prostor za dalje proširivanje i unapređenje ovih sekcija.
Gde odmah postoji prostor za unapređenja?
Dizajn svega jeste značajan skok napred, ali lično smatram da je potrebno svedenije rešenje. Recimo, segment sa piktogramima servisa ili dokumentima i arhivom je lepo izveden, ali je možda u drugom planu jer ima mnogo atraktivnih fotografija koje privlače pažnju. Nisam siguran koliko ovakav način navigacije odgovara svim korisnicima. Verujem da se mlađa publika sjajno snalazi, ali da starijima nije baš najjasnije gde je šta kada pogleda naslovnu stranicu. Ovo svakako zahteva opširniju analizu i reakciju u zavisnosti od rezultata iste.
Ako pogledmo svet i najbolje prakse sa globala, lideri su Britanci, Nemci, Holanđani, Norvežani ili recimo Australijanci, a njihovi sajtovi su sa svedenim vizuelnim jezikom, sa krupnom i čitkom tipografijom, a upotrebljivost je na najvišem nivou bez obzira na to da li su korisnici napredni ili početnici.
Zato mislim i da je neophodno što pre postaviti svojevrsnu knjigu standarda odnosno „dizajn sistem“ koji će moći sve institucije da prate. Neke preporuke u vezi ovoga već postoje, ali sve je to neobavezujuće i vrlo rudimentarno. Bilo bi sjajno kada bismo imali nešto poput Service Toolkit-a GOV.UK ili dizajn sistema Vlade SAD.
Iako arhive starih sajtova postoje, rezultati sa njih se ne nalaze u pretrazi. To znači da će rezultat pretrage nekada biti nepotpun, a korisnici neće imati informaciju da bi možda trebalo da pokušaju da pretraže i sajtove u arhivi. Posebno to ističem jer pretrage tih arhivskih sajtova rade, sav materijal je tu, uključujući i audio/video materijale sa sednica od 2004. na ovamo, i ako posetite arhivu sajtova naćićete ih, ali za sada i dalje nisu deo pretrage.
Kada smo već kod pretrage – zašto je neophodno da korisnik pretražuje na pismu na kom čita sadržaj? Podrazumevano je da se sadržaj čita na ćirilici, a nisu svi u prilici da unose sadržaj za pretragu na istom pismu. Naravno, mogu prebaciti na latiničnu verziju sajta, ali to je, čini mi se, nepotrebno komplikovanje.
Infografici i atraktivni grafikoni sjajni su za korisnike jer prikazuju na jednostavan način kompleksne stvari, ali ako je već akcenat na pristupačnosti (accessibility) onda treba imati u vidu da ovakvi elementi, implementirani na ovaj način, ne mogu da se “prevedu” na pravi način. Nekada je umesto infografika sasvim dovoljan dobar grafikon, a za njih postoji mnoštvo gotovih biblioteka koje nude odlične mogućnosti prikaza i interaktivnost.
Gde smo u odnosu na region i svet?
Iako sam imao prilike povremeno da posetim većinu sajtova Vlada regiona u potrazi za vestima, novim zakonima i aktuelnostima, sada sam ih pregledao sve i situacija nije sjajna. Tako recimo – sajt Mađarske Vlade nije prilagođen pregledu sa prenosnih uređaja, a većina ostalih deluje zastarelo (na primer Slovenija), ili nedovršeno (na primer Bugarska).
Za kraj – ovo je samo početak
Iako ovo predstavlja pozitivan i hrabar korak napred, najvažnije pitanje koje ostaje je da li će suštinska promena pristupa koju novi sajt i profili na društvenim mrežama donose ostati samo deklarativna, ili će zaista otvoriti jedan novi, efikasni kanal komunikacije za građane.
Dakle, da bi sve imalo smisla potrebno je da građani koriste ove mogućnosti, a da se Vlada postara da oni koji pitaju dobiju odgovor u razumnom roku, pa makar taj odgovor i ne bio konačno rešenje njihove nedoumice.
Takođe, potrebno je da jedna po jedna institucija prati ovaj korak napred, i da tim zadužen za realizaciju prihvati da kada je ovo u pitanju ne postoji kraj – odnosno da unapređenja – i u kada je u pitanju tehnologija, ali i u svakom drugom segmentu, moraju biti kontinuirana.